Kad otvoriš ChatGPT ili neki drugi alat zasnovan na umjetnoj inteligenciji (veštačkoj inteligenciji u Srbiji) i ne znaš tačno šta da napišeš, vjerovatno ćeš dobiti generički, često beskorisan odgovor. Razlog je jednostavan: sve zavisi od prompta. Prompt je tekst koji unosiš da bi alat znao šta tačno tražiš od njega, i od njegove jasnoće zavisi da li ćeš dobiti odgovor koji ti zaista koristi ili prazan, opšti tekst. U ovom tekstu objašnjavamo šta je prompt, kako izgleda dobar prompt i koje greške najčešće prave početnici.
Šta je prompt?
Prompt je uputa ili pitanje koje daješ AI alatu da bi dobio određeni odgovor, tekst, sliku ili rješenje. Možeš ga zamisliti kao narudžbu u restoranu. Ako kelneru kažeš samo “nešto za jelo”, teško da ćeš dobiti tačno ono što želiš. Ako mu kažeš “tjesteninu sa paradajz sosom, bez sira, malo ljutu”, dobićeš tačno to. Isto važi i za prompt, što jasnije opišeš šta ti treba, odgovor je precizniji.
Prompt ne mora da bude dugačak ni komplikovan. Može biti kratko pitanje poput “šta je fotosinteza”, ili duži zahtjev koji uključuje kontekst, ton i format odgovora. Isti alat, sa istim znanjem u pozadini, može dati potpuno drugačiji odgovor zavisno od toga kako mu se obratiš. Zato se prompt često opisuje kao most između onoga što imaš u glavi i onoga što alat zapravo razumije. Za širi pregled cijele oblasti unutar koje prompt funkcioniše, pogledaj naš vodič šta je umjetna inteligencija.
Primjer lošeg i dobrog prompta
Razlika između lošeg i dobrog prompta često je samo u nekoliko dodatnih riječi. Loš prompt: “Napiši mi tekst o marketingu.” Ovakav zahtjev će ti vratiti opšti, prazan tekst koji ne govori ništa specifično. Dobar prompt: “Napiši kratak tekst od 150 riječi o prednostima objava na Instagramu za mali frizerski salon, ton neka bude opušten i prijateljski.” Ovaj drugi prompt daje jasan zadatak, kontekst i format, pa je i odgovor mnogo upotrebljiviji.
Isti princip važi bez obzira na to koji alat koristiš. Ako te zanima kako tačno radi jedan od najpoznatijih alata ove vrste, pogledaj naš tekst šta je ChatGPT.
Četiri stvari koje svaki dobar prompt treba da ima
Uloga
Kad kažeš alatu ko treba da bude, na primjer “ponašaj se kao iskusan nastavnik” ili “ponašaj se kao marketinški stručnjak”, odgovor postaje prilagođeniji tom zadatku. Uloga usmjerava ton i nivo stručnosti odgovora.
Zadatak
Zadatak je ono što tačno tražiš, pisanje, objašnjenje, poređenje ili sažimanje. Što jasnije formulišeš zadatak, manje prostora ostavljaš za pogrešno tumačenje.
Kontekst
Kontekst je pozadina koja pomaže alatu da razumije situaciju, na primjer za koga pišeš tekst ili u koju svrhu. Bez konteksta, alat pogađa, a pogađanje rijetko daje najbolji rezultat.
Format odgovora
Format određuje kako želiš da odgovor izgleda, kao listu, tabelu, kratak pasus ili uputstvo korak po korak. Ako ne navedeš format, alat bira sam, a to ne mora da odgovara onome što ti treba. Ovaj pristup, gdje se prompt gradi kroz ulogu, zadatak, kontekst i format, potvrđuje i Atlassian u svom vodiču za pisanje promptova.
Kako alatu pokazati primjer umjesto da mu samo objašnjavaš
Ponekad je lakše alatu pokazati kako želiš da odgovor izgleda, nego ga opisivati riječima. Ova tehnika se zove davanje primjera unutar prompta, a radi tako što prvo napišeš jedan ili dva gotova primjera onoga što tražiš, a zatim tražiš od alata da nastavi u istom stilu. Ako želiš da alat piše kratke, duhovite naslove za objave, prvo mu daj dva svoja primjera naslova, pa tek onda traži treći. Alat će prepoznati obrazac, dužinu rečenice i ton, i prilagoditi odgovor tome umjesto da nagađa šta tačno očekuješ.
Ova tehnika je posebno korisna kod alata za generativnu umjetnu inteligenciju, koji na osnovu ponuđenih primjera lakše prilagođavaju stil, ton i strukturu odgovora. Što su primjeri jasniji i dosljedniji, to je i konačan rezultat bliži onome što zamišljaš.
Reci alatu i šta ne želiš u odgovoru
Većina ljudi u promptu navede samo šta traži, a zaboravi da kaže šta ne želi. Ako pišeš prompt za email, a ne želiš da bude predugačak ili previše formalan, to treba jasno napisati, jer alat inače bira prosječan, generičan stil. Ograničenja djeluju kao ograda koja sužava prostor za pogrešan odgovor.
Nekoliko primjera dobrih ograničenja koje možeš dodati u prompt:
- “Odgovor ne smije biti duži od 100 riječi”
- “Ne koristi stručne izraze, piši jednostavnim jezikom”
- “Ne spominji cijene, samo prednosti proizvoda”
- “Izbjegavaj formalan ton, piši opušteno kao za prijatelja”
Kombinacija jasnog zadatka i jasnih ograničenja gotovo uvijek daje bolji rezultat nego prompt koji samo opisuje šta želiš, bez ikakvih granica.
Napredne tehnike koje malo ko koristi
Osim osnovnih elemenata, postoje i tehnike koje malo ko od početnika zna. Jedna od njih je da alatu kažeš da zamisli da je neko drugi, na primjer “zamisli da si moj lični trener” prije nego što tražiš plan ishrane. Ovakav pristup, koji Harvard izdvaja kao posebno koristan, mijenja ugao iz kojeg alat pristupa odgovoru i često daje bolji rezultat.
Druga tehnika je da samog alata pitaš da ti pomogne da formulišeš bolji prompt. Umjesto da odmah tražiš gotov tekst, možeš napisati “šta bi trebalo da te pitam da bi mi pomogao da napišem dobar tekst o umjetnoj inteligenciji”, pa dalje graditi na tom odgovoru. Ova tehnika se pokazala korisnom i kod naprednijih sistema, poput AI agenata, koji sami donose odluke o tome koje korake treba preduzeti da bi obavili zadatak.
Otvoreni i zatvoreni promptovi
Promptovi se mogu podijeliti i po tome koliko slobode ostavljaju alatu u odgovoru. Zatvoreni prompt traži kratak, konkretan odgovor, na primjer “da” ili “ne”, ili tačan broj. Otvoreni prompt ostavlja prostor za širi, detaljniji odgovor, i češće se koristi kad tražiš ideje, objašnjenja ili kreativan sadržaj.
Koji tip prompta izabrati zavisi od toga šta ti treba u tom trenutku. Ako ti je potreban brz i jasan podatak, zatvoreni prompt je bolji izbor. Ako želiš da istražiš temu ili dobiješ više opcija, otvoreni prompt daje bolji rezultat. Ovo posebno dolazi do izražaja kod velikih jezičkih modela, koji stoje iza većine današnjih chatbotova. Ako te zanima kako oni tačno rade, pogledaj naš tekst šta je large language model.
Prompt naspram prompt inženjeringa
Prompt je pojedinačna uputa koju daješ alatu, dok je prompt inženjering šira vještina osmišljavanja i dorade promptova radi postizanja što boljeg rezultata. Neko ko se bavi prompt inženjeringom testira različite formulacije, upoređuje odgovore i postepeno gradi obrazac koji najbolje funkcioniše za određenu vrstu zadatka.
Ova vještina postaje sve traženija jer se sistemi zasnovani na mašinskom učenju danas koriste u gotovo svakoj industriji, od marketinga do programiranja. Ako te zanima kako ti sistemi zapravo uče iz podataka, pogledaj naš tekst o machine learningu i umjetnoj inteligenciji.
Pet pitanja za provjeru svakog prompta
Prije nego što pošalješ prompt, korisno je proći kroz nekoliko pitanja koja pomažu da provjeriš da li si zaista jasan.
- Da li je jasno šta tražim od alata?
- Da li sam dao dovoljno konteksta da alat razumije situaciju?
- Da li sam naveo u kom obliku želim odgovor?
- Da li mogu da doradim ovaj prompt ako odgovor ne bude dobar?
- Da li ću provjeriti tačnost odgovora prije nego što ga upotrijebim?
Ako na većinu ovih pitanja možeš da odgovoriš potvrdno, prompt je vjerovatno dobro postavljen. Ako nisi siguran u odgovor na neko od pitanja, to je znak da prompt treba dodatno doraditi prije slanja.
Najčešće greške pri pisanju prompta
- Previše uopšten zahtjev. “Napiši nešto o zdravlju” ne daje alatu ništa konkretno za šta da se uhvati.
- Nedostatak konteksta. Alat ne zna za koga ili zašto pišeš tekst, pa bira generičan pristup.
- Previše detalja odjednom. Prompt pretrpan informacijama zbunjuje alat umjesto da mu pomogne.
- Nejasan format. Nisi rekao da li želiš listu, tabelu ili pasus, pa dobijaš nešto što ti ne odgovara.
- Odustajanje poslije prvog pokušaja. Loš prvi odgovor ne znači da treba odustati, nego doraditi prompt.
Primjeri promptova iz svakodnevne upotrebe
- Pisanje emaila kolegi o pomjeranju sastanka
- Objašnjenje složenog pojma jednostavnim jezikom, kao da ga objašnjavaš djetetu
- Sažimanje dugačkog teksta u nekoliko rečenica
- Generisanje ideja za naslov članka ili objave na društvenim mrežama
- Poređenje dvije opcije prije donošenja odluke
Ove primjere možeš isprobati u različitim alatima, od ChatGPT-a do Google-ovog Gemini-ja. Ako te zanima kako se ovaj drugi alat razlikuje od ostalih, pogledaj naš tekst Google Bard i Gemini.
Evo i dva potpuna primjera koja spajaju sve što smo do sada objasnili, ulogu, zadatak, kontekst, format i ograničenje, u jednom promptu. Prvi primjer: “Ponašaj se kao iskusan copywriter. Napiši tri kratka slogana za novi online kurs o umjetnoj inteligenciji, ton neka bude motivišući, svaki slogan do 10 riječi, bez upotrebe engleskih izraza.” Drugi primjer: “Ponašaj se kao moj lični asistent. Sažmi ovaj tekst u tri rečenice, piši jednostavnim jezikom, ne koristi stručne termine i nemoj dodavati svoje mišljenje.” Oba primjera pokazuju kako kombinacija svih elemenata pravi razliku između prosječnog i zaista upotrebljivog odgovora.
Najčešća pitanja o promptovima
Da li moram znati engleski da bih pisao dobre promptove?
Ne moraš, većina savremenih alata razumije i odgovara na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, iako neki modeli imaju nešto bolje razumijevanje engleskog teksta.
Koliko dugačak treba da bude dobar prompt?
Ne postoji fiksna dužina, bitno je da sadrži dovoljno konteksta i jasno postavljen zadatak. Nekad je to jedna rečenica, nekad nekoliko.
Šta je prompt inženjering?
Prompt inženjering je vještina osmišljavanja i dorade promptova kako bi se dobio što precizniji i korisniji odgovor od alata zasnovanog na umjetnoj inteligenciji.
Mogu li mijenjati prompt nakon što dobijem odgovor?
Možeš, i to je čak preporučeno. Dorada prompta na osnovu prethodnog odgovora često daje bolji rezultat nego pokušaj da sve savršeno formulišeš iz prve.
Da li moram davati primjere u svakom promptu?
Ne moraš, ali kad ti je bitan tačan stil ili format odgovora, davanje jednog ili dva primjera obično ubrzava dolazak do rezultata koji ti odgovara, umjesto da prompt dorađuješ u više koraka.
Da li isti prompt daje isti odgovor svaki put?
Ne mora. Alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogu dati donekle drugačiji odgovor na isti prompt, jer njihov način generisanja teksta uključuje određenu dozu slučajnosti.
