Šta je bila Sora i zašto je OpenAI ugasio AI alat za video?

Ako ste tek nedavno čuli za Soru (alat za generiranje videa umjetnom, odnosno veštačkom inteligencijom) i htjeli je isprobati, zakasnili ste. OpenAI je alat ugasio svega petnaestak mjeseci nakon javnog lansiranja, i to bez ikakve najave unaprijed, uz propali dogovor sa Disneyjem vrijedan milijardu dolara i ogroman broj razočaranih korisnika koji su se navikli na alat. U nastavku objašnjavamo šta je Sora radila, kako se pretvorila u nešto slično društvenoj mreži, zašto je na kraju ugašena i čime je danas najbolje zamijeniti.

Šta je bila Sora i kako je radila?

Sora je bio model kompanije OpenAI koji je na osnovu običnog tekstualnog opisa generirao kratke video zapise. Korisnik bi upisao scenu, na primjer ženu koja hoda kišnom ulicom u Tokiju uz neonska svjetla, a Sora bi tu scenu pretvorila u realističan snimak sa prirodnim pokretima kamere i likova.

U pozadini je radio takozvani difuzijski model, tehnika koja sliku ili video gradi postepeno iz šuma, kroz milione malih koraka, sve dok se ne dobije željeni rezultat. Prije samog generiranja, video se dijelio na sitne prostorno-vremenske segmente, u stručnoj literaturi nazvane “spacetime patches”, koje je model zatim slagao i popunjavao sličnim postupkom kojim se popunjavaju nedostajući dijelovi slike. Ova tehnika spada u širu oblast mašinskog učenja, na kojoj se temelje gotovo svi današnji generativni AI alati. Sora je pri tome razdvajala glavni subjekt scene od pozadine, što joj je omogućavalo da zadrži dosljedan izgled likova čak i kada se kadar mijenja unutar istog videa.

Ono što je Soru u februaru 2024. učinilo toliko upečatljivom bila je takozvana vremenska dosljednost, sposobnost da lik ili predmet ostane prepoznatljiv kroz cijeli snimak umjesto da se mijenja iz kadra u kadar, što je do tada bio čest problem kod sličnih modela. Prije Sore su i Meta i Google javnosti pokazivali svoje pokušaje generiranja videa tekstom, ali su rezultati bili znatno kraći, manje stabilni i uočljivo vještački u pokretu, što je Sorin napredak učinilo još upečatljivijim u poređenju sa svim dotadašnjim pokušajima. Ipak, razlika između onoga što su prvi demo snimci obećavali i onoga što je alat stvarno isporučivao kada je postao javno dostupan pokazala se većom nego što se očekivalo. Profesionalni video kreatori su brzo primijetili da im nedostaje preciznija kontrola nad pokretom kamere, doslednost lika kroz više različitih scena i mogućnost jednostavnog izvoza u profesionalne programe za montažu poput Premierea.

Ova ograničenja su u velikoj mjeri odredila ko će Soru koristiti, prije svega povremeni korisnici radi zabave, a mnogo rjeđe ozbiljni kreatori sadržaja kojima je bila namijenjena. Ipak, dok je bila aktivna, Sora je pronašla svoju primjenu u nekoliko oblasti. Marketinški timovi su je koristili za brzu izradu koncepata reklama prije nego što se odobri budžet za pravo snimanje, novinske redakcije su eksperimentisale sa vizuelnim ilustracijama uz tekstualne priče, a filmski studiji su je isprobavali u fazi predprodukcije, za brzu vizualizaciju scena prije nego što se angažuje puna ekipa. Nijedna od ovih primjena, međutim, nije prerasla u dovoljno veliku i stabilnu bazu plaćenih korisnika koja bi opravdala troškove održavanja alata.

Kada je Sora lansirana i šta je sve mogla raditi?

Prve isječke OpenAI je pokazao javnosti u februaru 2024, dok je puni pristup za pretplatnike ChatGPT Plus i Pro paketa stigao tek u decembru iste godine. Do tada su korisnici mogli samo gledati objavljene primjere, bez mogućnosti da sami nešto naprave. Broj preuzimanja je nakon lansiranja samostalne aplikacije rastao izuzetno brzo, sa vrhuncem od preko tri miliona preuzimanja u novembru 2025, da bi već do februara 2026. taj broj pao na nešto iznad milion, jasan pokazatelj da je početna radoznalost javnosti brzo splasnula.

Sa dolaskom Sore 2 alat je dobio i zvuk usklađen sa slikom, bolju fiziku pokreta i mogućnost da se stvarna osoba ubaci u izmišljenu scenu. Uz to, aplikacija je dobila i društvene funkcije slične kratkim video mrežama, gdje su korisnici mogli da prate druge kreatore i grade dalje na tuđim promptovima.

Kako je Sora 2 postala nešto poput TikToka?

Kada je Sora 2 u septembru 2025. dobila samostalnu aplikaciju za iOS i Android, OpenAI je jasno ciljao mnogo širu publiku od dotadašnjih korisnika ChatGPT-a. Aplikacija se u prvih 24 sata popela na prvo mjesto kategorije foto i video na Apple App Storeu, a broj preuzimanja je za samo nekoliko sedmica premašio tri miliona. Format je podsjećao na kratke video mreže koje ljudi već poznaju: beskonačan feed generiranih klipova, mogućnost dijeljenja i ostavljanja komentara, kao i funkcija nazvana “Characters”, koja je korisnicima omogućavala da svoj lik ili lik poznate osobe ubace u bilo koju zamišljenu scenu.

Upravo je ta funkcija brzo postala i najveći izvor problema. Korisnici su počeli praviti klipove sa likovima poznatih crtanih junaka u apsurdnim situacijama, kao i realistične snimke javnih ličnosti koje nikad nisu izgovorile ono što se u videu prikazuje. Aplikacija je u pojedinim medijima dobila nadimak “najjeziviji alat na vašem telefonu”, upravo zbog lakoće kojom su se pravili ubjedljivi lažni snimci stvarnih ljudi. Iako je hype u prvim sedmicama bio ogroman, zadržavanje korisnika je naglo opalo. Prema izvještajima iz industrije, broj aktivnih korisnika koji su se vraćali aplikaciji nakon mjesec dana korištenja pao je na jednocifren procenat već do februara 2026, što znači da su ljudi alat isprobali iz radoznalosti, a zatim mu se rijetko vraćali.

Koji su bili najveći kontroverzni trenuci oko Sore?

Osim opšte zabrinutosti oko lažnih snimaka, nekoliko konkretnih slučajeva je posebno privuklo pažnju javnosti. Korisnici su generirali klipove poznatih crtanih i video igrica likova u potpuno neprikladnim ili apsurdnim situacijama, često bez ikakve dozvole vlasnika autorskih prava nad tim likovima. Ovakvi sadržaji su brzo postali viralni na drugim društvenim mrežama, što je dodatno pojačalo pritisak na OpenAI da uvede stroža ograničenja. Paralelno s tim, pojavili su se i realistični snimci javnih ličnosti koje izgovaraju rečenice koje nikada nisu izgovorile, što je otvorilo pitanje koliko je uopšte moguće kontrolisati zloupotrebu ovakve tehnologije nakon što jednom postane dostupna širokoj publici.

Ovi slučajevi nisu bili glavni finansijski razlog za gašenje Sore, ali su značajno doprinijeli lošoj slici alata u javnosti i ubrzali potrebu da OpenAI donese konačnu odluku prije nego što se pravni i reputacioni rizik dodatno poveća. Za kompaniju koja se sprema na izlazak na berzu, ovakva vrsta negativne pažnje predstavlja dodatni razlog da povuče proizvod čim postane jasno da ne donosi dovoljno prihoda da opravda taj rizik. Ovakvi slučajevi su ujedno pokazali i koliko je teško unaprijed predvidjeti sve moguće načine na koje korisnici mogu zloupotrijebiti novu tehnologiju, bez obzira na to koliko su pravila korištenja detaljno postavljena prije lansiranja.

Cijena i ograničenja korištenja dodatno su otežavali situaciju. Osnovna pretplata je uključivala samo određen broj besplatnih generiranja dnevno, a kada su korisnici počeli tražiti mogućnost da kupe dodatne generacije, sam šef tima za Soru je javno priznao da ekonomija takvog modela jednostavno nije održiva na duže staze. Ograničenja su uvedena i zbog nedostatka računarskih čipova, što je dodatno usporilo rad aplikacije upravo u periodu kada je interesovanje javnosti bilo najveće. Ovakav nesklad između očekivanja korisnika i stvarnih mogućnosti infrastrukture bio je još jedan signal da poslovni model iza Sore nije bio dovoljno promišljen prije lansiranja.

Šta se desilo sa dogovorom sa Disneyjem?

Jedan od najupečatljivijih dijelova cijele priče vezan je za razgovore koje je OpenAI vodio sa kompanijom Disney. Krajem 2025. Disney je najavio partnerstvo vrijedno milijardu dolara koje bi korisnicima Sore omogućilo da u svojim video zapisima koriste likove iz Disneyjevih franšiza, uz odgovarajuću licencu i nadzor nad time kako se ti likovi prikazuju. Za industriju zabave ovo je predstavljalo prekretnicu, prvi put da jedan od najvećih vlasnika autorskih prava na svijetu zvanično sarađuje sa alatom za generiranje videa umjetnom inteligencijom.

Upravo je zato način na koji je dogovor propao izazvao toliko pažnje. Prema pisanju Wall Street Journala, Disney je za odluku o gašenju Sore saznao manje od sat vremena prije nego što je ta odluka objavljena javnosti. Cijeli dogovor, uprkos najavljenoj vrijednosti od milijardu dolara, nikada nije bio zvanično potpisan u konačnom obliku, i sada je jednostavno prestao da postoji zajedno sa alatom na kojem je trebao da se zasniva. Disney je ubrzo nakon toga najavio da će razgovarati i sa drugim kompanijama koje razvijaju slične alate za generiranje videa.

Zašto je OpenAI ugasio Soru?

Razlog nije bio jedan, nego kombinacija nekoliko problema koji su se gomilali od samog početka. Održavanje Sore je koštalo oko milion dolara dnevno, jer je generiranje videa mnogo zahtjevnije za serversku infrastrukturu nego generiranje teksta ili slike. Prema procjenama iz industrije, svaki minut video zapisa napravljenog u Sori trošio je otprilike deset do petnaest puta više računarske snage nego prosječan razgovor sa ChatGPT-om. Uz to, broj korisnika je opao sa oko milion na manje od 500.000, dok je prihod od aplikacije tokom cijelog njenog trajanja iznosio svega nekoliko miliona dolara, daleko premalo da opravda ovakve troškove.

Postojao je i pravni problem. U trenutku lansiranja nije bilo jasno ko je vlasnik generiranog sadržaja niti ko snosi odgovornost kada neko bez dozvole napravi video sa likom stvarne osobe. Ovakva pravna nesigurnost je otvarala prostor za tužbe koje OpenAI očigledno nije htio da čeka. Dodatni pritisak je stizao i od konkurencije unutar samog sektora umjetne inteligencije. Dok je tim posvećen Sori trošio resurse na proizvod koji se teško monetizirao, konkurentska kompanija Anthropic je u istom periodu preko svog alata Claude Code privlačila programere i poslovne korisnike, upravo onaj segment tržišta koji OpenAI-ju donosi najviše prihoda. Ova konkurentska neravnoteža dodatno je ubrzala odluku da se resursi preusmjere tamo gdje donose stvaran povrat. Prema navodima iz same kompanije, dio inženjera i istraživača koji su radili na Sori tokom 2025. napustio je tim, bilo prelaskom kod konkurencije ili pokretanjem sopstvenih projekata, što je dodatno otežalo održavanje kvaliteta proizvoda dok su se odluke o njegovoj budućnosti donosile.

Uz sve to, planirano izlaženje kompanije na berzu krajem 2026. zahtijeva da izgleda profitabilno i fokusirano, a Sora nije bila ni jedno ni drugo. Sam rukovodilac zadužen za ovu oblast je internim putem poručio timu da kompanija ne smije propustiti ovaj trenutak u razvoju umjetne inteligencije zato što je pažnja usmjerena na sporedne projekte poput video generiranja, umjesto na oblasti koje donose stvaran poslovni rezultat. Tim koji je radio na Sori sada je preusmjeren na razvoj robotike, dok kompanija resurse ulaže u alate za programiranje i poslovnu upotrebu, gdje je prihod predvidljiviji. Prema detaljnoj analizi hrvatskog portala bug.hr, ovakav rasplet nije iznenadio poznavaoce industrije, jer se već mjesecima nagovještavalo da video generiranje jednostavno ne donosi dovoljno novca u odnosu na troškove (analiza gašenja Sore na bug.hr). Ko želi bolje razumjeti razliku između Sore i alata poput ChatGPT-a, koji je upravo dobio prioritet u ovom preusmjeravanju, može pogledati kako taj alat radi i zašto je ostao u fokusu kompanije.

Šta OpenAI radi umjesto Sore?

Resursi oslobođeni gašenjem Sore nisu ostali neiskorišteni. Najveći dio se preselio u razvoj naprednijih modela za rezonovanje, namijenjenih složenim zadacima poput analize podataka i rješavanja tehničkih problema, kao i u Codex, alat za pisanje i automatizaciju koda koji direktno cilja programere i poslovne klijente. Ovakav pomak nije slučajan, jer poslovni korisnici plaćaju redovnu pretplatu i donose predvidljiv prihod, za razliku od povremenih korisnika koji su Soru isprobali iz znatiželje i rijetko se vraćali.

Uz to, dio tima koji je ranije radio na Sori premješten je na projekat koji se u internim izvorima pominje pod kodnim imenom povezanim sa simulacijom stvarnog svijeta za potrebe robotike, sa najavljenim predstavljanjem tokom 2026. godine. Ideja je da se ista tehnologija koja je omogućavala Sori da generira uvjerljive scene sada iskoristi za treniranje robota da razumiju i predviđaju kako se objekti i ljudi ponašaju u fizičkom svijetu, što je potpuno drugačija primjena od zabavnog generiranja video zapisa. Ko želi bolje razumjeti širi koncept sistema koji samostalno donosi odluke i izvršava zadatke, poput onih koji se razvijaju u ovom pravcu, koristan je naš tekst o AI agentima, gdje je princip rada objašnjen na jednostavnim primjerima.

Kada Sora prestaje raditi i šta sa sačuvanim video zapisima?

Aplikacija i sajt Sore su ugašeni 26. aprila 2026, dok će API, koji koriste programeri za povezivanje sa drugim aplikacijama, prestati sa radom 24. septembra 2026. Nakon tih datuma, OpenAI će trajno obrisati sve podatke vezane za korisnički nalog na Sori.

Ko je ranije koristio alat i ima sačuvane video zapise, trebalo je da ih izveze na vrijeme preko opcije za izvoz na sajtu, jer OpenAI nije garantirao dodatni period za preuzimanje nakon zvaničnog gašenja. Prema izvještaju portala tportal.hr, kompanija je u poruci kojom se oprostila od korisnika najavila da će naknadno objaviti detalje o čuvanju već napravljenog sadržaja (izvještaj o gašenju Sore na tportal.hr). Ovakav iznenadan kraj pokazuje koliko brzo čak i alat iz velike kompanije poput OpenAI-ja može nestati, što je dobra podsjetnik svakome ko svoj rad gradi oko jednog konkretnog alata umjesto da poznaje i alternative.

Šta gašenje Sore govori o razvoju umjetne inteligencije?

Sudbina Sore nije usamljen slučaj, nego dio šireg obrasca u ovoj industriji. Kompanije redovno lansiraju proizvode uz ogroman medijski publicitet, a zatim ih tiho gase kada se pokaže da spektakularna prezentacija nije dovoljna da opravda troškove dugoročnog održavanja. Slično se dešavalo i sa drugim ambicioznim tehnološkim projektima velikih kompanija tokom protekle decenije, gdje je početni entuzijazam korisnika splasnuo mnogo brže nego što su kompanije očekivale, a resursi su na kraju preusmjereni na projekte koji donose stabilniji prihod.

Za obične korisnike ovo znači jednu jednostavnu, ali korisnu lekciju: vrijedi biti oprezan prema tome koliko se oslanjate na samo jedan alat, pogotovo ako je riječ o proizvodu koji tek treba da dokaže da može da opstane na tržištu. Onaj ko poznaje i alternative, umjesto da se veže isključivo za jedan brend, mnogo lakše prebrodi ovakve iznenadne promjene. Ovo posebno vrijedi za manje biznise i pojedinačne kreatore koji su svoj cjelokupni radni proces izgradili oko jednog konkretnog alata, jer njima gašenje tog alata može značiti i stvaran gubitak vremena i novca uloženog u učenje kako ga koristiti. Ko želi šire razumjeti kako uopće funkcioniše umjetna inteligencija i zašto se ova oblast mijenja ovako brzo, može pogledati naš opšti vodič na tu temu.

Čime zamijeniti Soru?

Dobra vijest je da tržište generiranja videa nije nestalo zajedno sa Sorom, naprotiv, konkurencija je u međuvremenu ojačala:

• Google Veo 3: generira video zajedno sa uklopljenim zvukom, dobra opcija za one koji su navikli na Google-ove alate
• Kling 3.0: model kineske kompanije Kuaishou, prepoznat po prirodnom pokretu i dosljednoj fizici scene
• ByteDance Seedance 2.0: brz i efikasan, prilagođen mobilnoj upotrebi i kraćim video formatima
• Runway: fokusiran na profesionalne kreatore, sa alatima za precizniju kontrolu pokreta kamere i lakšim izvozom u programe za montažu
• Pika Labs: jednostavan za korištenje, pogodan za brzo isprobavanje ideja bez potrebe za tehničkim predznanjem
• Luma Dream Machine: poznat po visokom nivou realizma kod generiranja iz teksta
• Higgsfield AI: platforma koja objedinjuje više različitih modela na jednom mjestu, pogodna za one koji žele birati između nekoliko pristupa bez prebacivanja između aplikacija

Mnogi bivši korisnici Sore su se u međuvremenu prebacili upravo na neki od ovih alata, i prema dostupnim iskustvima, rezultati su solidni, često i bolji u pogledu kontrole nad samim procesom. Kao što je bio slučaj i sa Sorom, i ova rješenja se stalno razvijaju, pa nije isključeno da će se ponuda promijeniti već za nekoliko mjeseci. Prilikom odabira, najbolje je krenuti od besplatne opcije koju alat nudi, isprobati je na nekoliko kratkih ideja i tek nakon toga odlučiti da li vrijedi platiti pretplatu za dodatne mogućnosti, umjesto da se odmah opredijelite za najskuplji paket bez prethodnog testiranja.

Za razliku od Sore, koja je bila dostupna isključivo kroz ChatGPT Plus i Pro pretplatu, većina ovih alata nudi i besplatne opcije sa ograničenim brojem generiranja mjesečno, što ih čini pristupačnijim za povremenu upotrebu. Sličan obrazac razvoja umjetne inteligencije, gdje jedan proizvod naglo osvoji pažnju javnosti, a onda ustupi mjesto konkurenciji, mogli smo vidjeti i kod DeepSeeka, koji je na sličan način uzburkao tržište prije nego što su se pojavili noviji modeli.

Svi ovi alati rade na sličnom principu kao i Sora, korisnik unosi tekstualni upit, odnosno prompt, a model ga pretvara u video na osnovu generativne umjetne inteligencije. Ko želi bolje razumjeti na kojem principu ovakvi modeli uopće generiraju sadržaj, koristan je naš tekst o generativnoj umjetnoj inteligenciji, gdje je princip rada objašnjen jednostavnim jezikom, bez tehničkog žargona.

Da li Sora još uvijek radi?

Ne radi. Aplikacija i sajt su ugašeni 26. aprila 2026, a API za programere prestaje sa radom 24. septembra 2026, nakon čega OpenAI briše sve povezane korisničke podatke.

Zašto je OpenAI ugasio Soru?

Zbog visokih troškova održavanja od oko milion dolara dnevno, pada broja korisnika, pravne nesigurnosti oko autorskih prava i strateškog preusmjeravanja kompanije ka alatima za programiranje i robotiku uoči planiranog izlaska na berzu.

Šta se dešava sa video zapisima koje sam napravio u Sori?

Ko nije na vrijeme izvezao svoje video zapise preko opcije za izvoz, izgubio je pristup tom sadržaju, jer OpenAI nakon gašenja trajno briše podatke vezane za korisnički nalog.

Koja je najbolja alternativa za Soru?

Ovisi od potrebe, ali najčešće se spominju Google Veo 3 zbog uklopljenog zvuka, Kling 3.0 zbog prirodne fizike pokreta, Runway zbog profesionalne kontrole nad snimkom i ByteDance Seedance 2.0 zbog brzine i prilagođenosti mobilnoj upotrebi.

Da li je Sora bila besplatna za korištenje?

Ne, Sora nikada nije imala potpuno besplatnu verziju. Pristup je bio moguć isključivo kroz plaćenu pretplatu na ChatGPT Plus ili Pro paket, za razliku od većine današnjih alternativa koje nude i ograničenu besplatnu upotrebu.

Šta se desilo sa dogovorom između OpenAI-ja i Disneyja?

Disney je najavio partnerstvo vrijedno milijardu dolara koje bi omogućilo korištenje njihovih likova unutar Sore, ali dogovor nikada nije zvanično potpisan u konačnom obliku. Disney je za odluku o gašenju Sore saznao manje od sat vremena prije javne objave.

Da li će OpenAI ponovo lansirati alat za generiranje videa?

OpenAI nije zatvorio vrata video generiranju u potpunosti, jer ta mogućnost i dalje postoji u ograničenom obliku unutar ChatGPT-a. Ipak, samostalna aplikacija posvećena isključivo videu za sada ne postoji, a resursi su preusmjereni na alate za programiranje i robotiku.

Šta ovaj slučaj govori o pouzdanosti AI proizvoda uopšte?

Pokazuje da čak i alati velikih i finansijski jakih kompanija mogu biti ugašeni bez dugog upozorenja, ako se pokaže da ne donose dovoljno prihoda u odnosu na troškove. Zbog toga je preporučljivo ne graditi cjelokupan radni proces oko samo jednog alata, nego redovno pratiti i alternative na tržištu.